Porodica i škola

POUKE STAROG ZAVETA O ŽENAMA: Kuća i imanje nasleđuje se od otaca, a od Gospoda je razumna žena (Solom.19:14)

PRIČE SOLOMUNOVE

Bolje je sjedjeti u uglu od krova nego sa ženom svadljivom u kući zajedničkoj. (Sol. 21, 9).

Bolje je živjeti u zemlji pustoj nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom. (21, 19)

Neprestano kapanje kad je velik dažd, i žena svadljiva, jedno su;

Ko je ustavlja, ustavlja vjetar, i ona se odaje kao mirisavo ulje u desnici. (27, 15-16)

Mudra žena zida kuću svoju, a luda svojim rukama raskopava. (14, 1)

Ko će naći vrsnu ženu? jer vrijedi više nego biser. Oslanja se na nju srce muža njezina, i dobitka neće nedostajati. Čini mu dobro, a ne zlo, svega vijeka svojega. Traži vune i lana, i radi po volji rukama svojim. Ona je kao lađa trgovačka, iz daleka donosi hranu svoju. Ustaje dok je još noć, daje hranu čeljadi svojoj i posao djevojkama svojim. Misli o njivi, i uzme je, od rada ruku svojih sadi vinograd. Opasuje snagom bedra svoja i krijepi mišice svoje. Vidi kako joj je dobra radnja, ne gasi joj se noću žižak. Rukama svojim maša se preslice, i prstima svojima drži vreteno. Ruku svoju otvora siromahu, i pruža ruke ubogome. Ne boji se snijega za svoju čeljad, jer sva čeljad njezina ima po dvoje haljine. Pokrivače sama sebi gradi, tako platno i skerlet odijelo joj je. Zna se muž njezin na vratima kad sjedi sa starješinama zemaljskim. Košulje gradi i prodaje, i pojase daje trgovcu. Odijelo joj je krjepost i ljepota, i osmijeva se na vrijeme koje ide. Usta svoja otvora mudro i na jeziku joj je nauka blaga. Pazi na vladanje čeljadi svoje, i hljeba u lijenosti ne jede. Sinovi njezini podižu se i blagosiljaju je; muž njezin također hvali je; Mnoge su žene bile vrsne, ali ti ih nadvišuješ sve. Ljupkost je prijevarna i ljepota tašta; žena koja se boji Gospoda, ona zaslužuje pohvalu. Podajte joj od ploda ruku njezinijeh, i neka je hvale na vratima djela njezina. (31, 10 -31).

Kuća i imanje nasleđuje se od otaca; a od Gospoda je razumna žena. (19, 14)

Žena mila dobija čast, a silni dobijaju bogatstvo. (11, 16)

Žena lijepa a bez razuma, zlatna je brnjica u gubici svinji. (Sol. 11, 22)

Vrijedna je žena vijenac mužu svojemu; a koja ga sramoti, ona mu je kao trulež u kostima. (Sol. 12, 4)

Ko je našao ženu, našao je dobro i dobio ljubav od Gospoda. (18, 22)

Da se držiš razboritosti, i usne tvoje da hrane znanje. Jer s usana tuđe žene kaplje med, i grlo joj je mekše od ulja; Ali joj je pošljedak gorak kao pelen, oštar kao mač s obje strane oštar. Noge joj slaze k smrti, do pakla dopiru koraci njezini. (5, 2-5)

Reci mudrosti: sestra si mi; i prijateljicom zovi razboritost, Da bi te čuvala od žene tuđe, od tuđinke, koja laska riječima. (7, 4-5)

Usta su tuđih žena jama duboka; na koga se gnjevi Gospod, onamo će pasti. (22, 14)

Sine moj, daj mi srce svoje, i oči tvoje neka paze na moje pute. Jer je kurva duboka jama, a tijesan studenac tuđa žena. Ona i zasjeda kao lupež i umnožava zločince među ljudima. (23, 26-28)

Ko ljubi mudrost, veseli oca svojega; a ko se druži s kurvama, rasipa svoje dobro.(29, 3)

Troje mi je čudesno, i četvrtoga ne razumijem: Put orlov u nebo, put zmijin po stijeni, put lađin posred mora, i put čovječiji k djevojci. Taki je put kurvin: jede, i ubriše usta, pa veli: nijesam učinila zla. (30, 18-20)

Od troga se potresa zemlja, i četvrtoga ne može podnijeti: Od sluge, kad postane car, od bezumnika, kad se najede hljeba. Od puštenice, kad se uda, od sluškinje kad naslijedi gospođu svoju.(30, 21-23).

Da te čuvaju od zle žene, od jezika kojim laska žena tuđa. Ne zaželi u srcu svom ljepote njezine, i nemoj da te uhvati vjeđama svojim. Jer sa žene kurve spada čovjek na komad hljeba, i žena pusta lovi dragocjenu dušu. Hoće li ko uzeti ognja u njedra a haljine da mu se ne upale? Hoće li ko hoditi po živom ugljevlju a nogu da ne ožeže? Tako biva onome koji ide k ženi bližnjega svojega; neće biti bez krivice ko je se god dotakne. Ne sramote lupeža koji ukrade da nasiti dušu svoju, budući gladan; Nego kad ga uhvate plati samosedmo, da sve imanje doma svojega. Ali ko učini preljubu sa ženom, bezuman je, dušu svoju gubi ko tako čini; Muke i ruga dopada, i sramota se njegova ne može izbrisati. Jer je ljubavna sumnja žestoka u muža i ne štedi na dan osvete; Ne mari ni za kakav otkup, i ne prima ako ćeš i mnogo darova davati. (Sol. 6, 24-35)

Knjiga Premudrosti Isusa Sina Sirahova

Moguće je podneti svaku ranu, samo ne ranu na srcu, i svaku pakost, samo ne pakost žensku. (25, 15)

Žalost, stid i velika sramota je, kada žena prevlada nad svojim mužem.

Srce tužno i lice žalosno i rana na srcu – zla je žena.

Opuštene ruke i slaba kolena – žena je koja ne usrećava svoga muža.

Ne dozvoli vodi da otiče, niti zloj ženi da vlada;

Ako ona ne hodi pod rukom tvojom, odvoji je od tela tvoga.

(25, 24-29)

Sretan je muž dobre žene, i broj dana njegovih biće udvojen.

Žena dobronamerna radovaće svoga muža i godine njegove ispuniće mirom;

Dobra žena – sretna je sudbina: ona se daje bogobojaznima.;

Sa njom je i u bogatog i u bednog – srce zadovoljno i lice u sva vremena je veselo. (26, 1-4)

Ljubaznost ženina osladiće njenog muža, i razumnost njena obložiće kosti njegove.

Krotka žena – dar je Gospoda, i nema cene dobro vaspitana duša.

Blagodat nad blagodatima – žena je stidljiva,

I nema pravog merila za uzdržanu dušu.

Što je sunce, izlazeće na visinama Gospodnjim,

to je lepota dobre žene ukras u domu njenom;

što je svetiljka, koja sija na svetom svećnjaku, to je lepota lica njenog u zrelom dobu;

što su zlatni stubovi na srebrnim osnovama, to su prekrasne noge njene na tvrdim petama. (26, 16-23)

Deca i izgradnja grada čini ime večnim, ali važnijim i od svega smatra se žena koju ne treba koriti. (40, 19)

Mnogi skrenuše sa puta zbog lepote ženske; od nje, kao oganj, pali se ljubav. Nikada ne sedi sa ženom udatom i ne ostaj sa njom napijen vinom, kako ne bi kod nje otišla duša tvoja, i kako ti ne bi posrnuo duhom u pogibao (Sir. 9, 9-11)

Svaka zloba je mala u poređenju sa zlobom žene, kocka grešnika da padne na nju. Kao što je uspinjanje po pesku za starca, tako je i pričljiva žena za tihog muža. Ne pogledaj na lepotu žensku i ne budi pohotan na žene. (Sir. 25, 21-23)

(Glava 9.)

Ne budi ljubomoran na ženu srca tvojega, i ne daji joj lošeg uroka protiv tebe samog.

Ne otkrivaj ženi duše tvoje, kako ona ne bi ustala protiv vlasti tvoje.

Ne idi u susret razvratnoj ženi, kako ne bi upao u zamku njenu.

Ne ostaj dugo sa pevačicom, kako ne bi bio uhvaćen u intrige njene.

Ne pogledaj na devicu, kako se ne bi sablaznio prelestima njenim.

Ne odaji duše tvoje bludnicama, kako ne bi izgubio nasledstvo tvoje.

Ne gledaj unaokolo na ulicama grada i ne tumaraj po pustim mestima.

Odvraćaj oko tvoje od žena lepih i ne zagledaj se u tuđu lepotu:

mnogi skrenuše sa puta zbog lepote ženske; od nje, kao oganj, pali se ljubav.

Nikada ne sedi sa ženom udatom i ne ostaj sa njom napijen vinom,

kako ne bi kod nje otišla duša tvoja, i kako ti ne bi posrnuo duhom u pogibao.

Ne ostavljaj starog prijatelja, jer se novi ne može meriti sa njim;

novi prijatelj – je kao vino novo: kada ono ostari, sa zadovoljstvom ćeš ga piti.

Ne zavidi slavi grešnika, jer ne znaš, kakav će biti kraj njegov.

Ne odobravaj ono, što odobravaju nečastivi: zapamti, da se oni do samog ada neće popraviti.

Priredio: Vladimir Stojković, Pravoslavna porodica, septembar 2018.

Izvor: balkanskageopolitika.com

Hvala na poverenju! Molimo vas podelite, širite istinu koja je u Srbiji zabranjena!