Najvažnije ruske crkve u istoriji: Zapanjujuća lepota koja traje


Kijevska Rusija, velika drevna država istočnih Slovena, osnovana krajem 1. milenijuma posle Hrista, zauzimala je veliku teritoriju današnje Rusije, Ukrajine i Belorusije. Hrišćanstvo je kao državnu religiju 988. godine uveo veliki knez Vladimir. Pravoslavlje je izabrao uglavnom zbog bliskih veza Rusije sa vizantijskim carstvom. Neki istoričari tvrde da je knez Vladimir počeo izgradnju crkve Svete Sofije u Kijevu. Hram je dobio ime po ugledu na glavnu crkvu u Konstantinopolju Aja Sofiju.

Još jedna crkva Svete Sofije, ova u Novgorodu (na severu Kijevske Rusije), podignuta je za vreme vladavine Vladimirovog sina velikog kneza Jaroslava Mudrog. Dva hrama Svete Sofije u dva glavna centra moći Kijevske Rusije bili su simboli jedinstva slovenske države. Dostojanstvene kamene građevine takođe su bile moćna slika nove religije koja se u to vreme širila Rusijom.

Kijevo-pečerska lavra je jedan od prvih manastira u Kijevskoj Rusiji. Nastao je takođe za vreme vladavine Jaroslava Mudrog sredinom 11. veka. Pretpostavlja se da je najstariji istočnoslovenski letopis „Povest minulih leta” napisao monah ovog manastira Nestor, što još jednom naglašava značaj crkve kao kulturne institucije u to doba. Nestor je kasnije proglašen za svetitelja Ruske pravoslavne crkve.

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice na reci Nerlj, podignuta sredinom 12. veka, nalazi se u blizini grada Vladimira, koji je u to doba bio glavni centar drvene ruske države, nakon što je preuzeo primat od Kijeva i pokrajina na jugu. Smatra se da je ova crkva jedan od najlepših spomenika drevne ruske arhitekture. Kako je rekao jedan istoričar umetnosti: njena „suptilna i prosvetljena harmonija čini je sličnoj produhovljenoj muzici ili pesmi koja se uzdiže ka nebu”.

Sa jačanjem grada Vladimira i severne Rusije u celini, Uspenska crkva u Vladimiru postepeno postaje glavna crkva Stare Rusije. 1299. godine kijevski mitropolit napušta dotadašnju prestonicu, nakon što su je opustošili Mongoli, i prebacuje svoje sedište u Vladimir. U ovoj crkvi su titulu velikog kneza dobijali vladimirski, a kasnije i moskovski kneževi.

Trojice-Sergijeva lavra (50 kilometara od Moskve) je najveći ruski manastir i duhovni centar Ruske pravoslavne crkve. Igrao je važnu ulogu u političkom životu srednjovekovne Rusije. Osnivač manastira Sergej Radonješki, koji je postao jedan od najpoštovanijih ruskih svetitelja, dao je blagoslov knezu Dimitriju kada je ovaj krenuo u borbu protiv Mongola, koji su tokom dva veka okupirali Rusiju.

Uspensku crkvu u moskovskom Kremlju sagradio je renomirani italijanski arhitekta Aristotel Fioravante krajem 15. veka, nakon što se Rusija oslobodila poslednjih ostataka mongolske vlasti. Uspenska crkva je bila glavna crkva u Rusiji sve do Oktobarske revolucije 1917. godine. Počev od sredine 16. veka u njoj su krunisani svi ruski vladari.

Crkva Hrista Spasitelja je najviša pravoslavna građevina na svetu. Današnji hram je podignut pre samo dve decenije. Prvobitna crkva je podignuta u 19. veku i srušena početkom 30-ih godina 20. veka za vreme Staljinove rekonstrukcije Moskve. Posle raspada Sovjetskog Saveza predsednik Boris Jeljcin je odlučio da se crkva obnovi uprkos očajnoj situaciji u javnim finansijama.
Izvor: Russia Beyond